Domaće slatko od dunja – recept

Dunja, ta aromatična ’zlatna jabuka’, kako još zovu njen plod, jedno je od voća sa veoma snažnom i dugom simbolikom.

Ovo fino voće poreklom je sa Kavkaza, a najviše je rasprostranjeno u Sredozemnom priobalju. Dunja je simbol ljubavi, a upotrebljavala se i kao element svadbenog rituala, na šta svakako aludira poznata pesma, iako tužna, o „žutim dunjama carigradskim…“.

Miris dunja kao da budi stare uspomene i vraća u neka minula vremena.

Zaista, dunja ima istaknuto mesto u ovdašnjoj tradiciji i jedno je od omiljenih voća za pripremu zimnice – slatka od dunja, o kome ćemo govoriti, ali i marmelada, pekmeza, džemova, kitnikeza, želea, sokova, rakije i likera.

Njen miris i ukus su veoma karakteristični i lako prepoznatljivi.

Jesen je vreme kada dunje sazrevaju i kada su naše bake tradicionalno spremale poslastice od ovog lepog voća.

U savremeno doba, slatko od dunja se i dalje priprema u mnogim domaćinstvima, uz ostale poslastice za zimnicu, pripremljene od voća koje se gaji u našim krajevima. Mada je industrija slatkiša potisnula proizvode domaće kuhinje, slatka su i dalje veoma cenjena kod nas.

Slatka prodaju mali lokalni proizvođači i ono se visoko ceni, budući spremljeno na tradicionalan način. Slatko, naravno, možete pripremiti sami.

Recepti za pripremu slatka prenosili su se kod nas s kolena na koleno, a mi ćemo u nastavku preneti nekoliko varijanti za pripremu domaćeg slatka od dunja. No, pre toga, kakvo voće su dunje i koje su njihove blagotvorne osobine?

Žute dunje carigradske – poreklo i karakteristike

Dunja je voćka u srodstvu sa jabukama i kruškama. To je listopadno drvo iz porodice ruža koje na jesen rađa krupne kvrgave žute aromatične plodove.

Stablo je obično nisko, a krošnja razgranata i gusta. Listovi su široki, elipsoidnog oblika, a cvetovi su beli do ružičasti. Plodovi dunje su nepravilnog oblika, sa jajastim ili trouglastim semenom.

Plodovi dunje su izrazito čvrsti i oporog ukusa, aromatični i veoma mirisni. Kora je jake žute boje, paučinasta.

Struktura ploda i snažan opor, gorkast ukus nisu pogodni zato da se dunja konzumira sveža; ne možete je gristi poput kruške ili jabuke i zbog toga je veoma pogodna za termičku obradu i pripremu raznovrsnih ukusnih poslastica.

Dunja, Cydonia oblonga, svoj latinski naziv je dobila po Kidoniji, nekadašnjem gradu sa drevnog Krita. Najviše raste na jugozapadu azijskog kontinenta, posebno u Turskoj i Iranu.

U baladi prožetoj simbolima grupe Indeksi, mladić odlazi u Carigrad po lepe žute dunje, da ih donese svojoj dragoj, za koju mu nisu dozvolili da je uzme za ženu.

Stablo dunje je preneto i u naše krajeve, gde se primilo i gaji se upravo radi pripreme različitih proizvoda od ovog voća.

U moderno doba je razvijeno više različitih sorti dunja, a gaje se i u drugim krajevima sveta. Preporučuje se da u periodu zrenja što duže stoje na granama, kako bi razvile sve svoje karakteristike.

Sazrevaju u oktobru, a potrebno ih je obrati pre nego što stignu mrazovi u novembru. Dunja se izuzetno retko može naći u marketima; tek je ponegde prodaju na pijacama.

Dunja se do šesnaestog veka koristila za kalemljenje stabala kruške, posebno kada su stabla bila nedovoljno razgranata i plodovi kruške mali.

Dunja je medonosna biljka, omiljena marljivim pčelama koje rado sakupljaju polen i nektar iz dunjinih cvetova.

Srodne biljke su jabuke, kruške, kajsije, breskve, glog, badem, aronija, kupine i jagode. Mada se obično ne konzumiraju sirove, to je moguće ukoliko se plodovi ostave da sasvim sazru i bar malo omekšaju.

Dunja – riznica zdravlja

Aromatične žute dunje, ’zlatne jabuke’, bogate su nutrijentima od velikog značaja za naše zdravlje i blagostanje.

Treba reći da se koncentracije hranljivih sastojaka uvek najveće u sirovom voću i drugim plodovima i biljkama, mada se jedan deo zadržava i kada se termički obrade, kao što je slučaj sa dunjama.

Sama hranljiva vrednost proizvoda od dunja ili drugog voća zavisi i od načina obrade.

U savremeno doba, puno se pažnje posvećuje zdravoj ishrani, sa osvrtom na tradicionalnu kuhinju i domaće recepte, koji postepeno doživljavaju izvestan nivo re-popularizacije.

Domaće pripremljeni proizvodi imaju brojne prednosti nad procesuiranom hranom velikih industrija. Ovo svakako važi za industrijske slatkiše.

Čini se da postoji rastući trend okretanja domaćoj, lokalnoj proizvodnji, sa naglaskom na organsko uzgajanje i dobro poznate narodne recepte, koje su pripremale naše bake.

Dunje su jedno od voća koje je dugo u tradiciji naše narodne kuhinje. Ne samo da se od njih mogu pripremiti ukusna slatka, džemovi i likeri, već su same dunje prava riznica zdravlja.

Dunje sadrže značajnu koncentraciju antioksidantnih sastojaka, za koje znamo da igraju ključnu ulogu u odbrani organizma od štetnih slobodnih radikala, odgovornih za nastanak veoma ozbiljnih oboljenja.

Antioksidansi koji su prisutni u dunjama imaju blago antiinflamatorno delovanje, što doprinosi ublažavanju raznih hroničnih zapaljenja i tegoba.

U plodovima dunje prisutni su vitamini B1, B2 i C. Takođe, sadrže nezanemarljivu koncentraciju korisnih minerala, poput bakra, gvožđa, kalijuma i magnezijuma.

Dunje nisu mnogo kalorične (52 kcal/100 gr), ali su bogate blagotvornim komponentama. Nutritivni sastav dunja je prirodni saveznih čovekovog imuniteta.

Pokazalo se da su dunje veoma dobre za zdravlje digestivnog sistema. Deluju kao prirodni pročistač, umanjujući tegobe koje mogu nastati usled zapaljenskih procesa u crevima.

Obiluju vlaknima koje su ključne za dobro varanje. Pokazalo se i da smanjuju mučninu, posebno kod trudnica. Sirup od dunja preporučuje se za umanjenje jutarnjih mučnina kod žena u drugom stanju.

Dunje mogu da umanje rizik za nastanak čira na želucu, za koji je najčešće odgovora bakterija helikobakter, čije razmnožavanje može da bude dovedeno u kontrolu upravo konzumiranjem dunja, kako su pokazale pojedine naučne studije.

Dunja ublažava i simptome refluksa, umanjujući mučnine, vrtoglavice, kašlja, bolova pri gutanju i drugo.

Slatko od dunja – recepti

Prema tradiciji naših starih, u kojoj je gostoprimstvo smatrano jednom od najvećih vrlina svakog domaćina i smatralo se obaveznim, slatko i čaša sveže vode bili su simboli dobrodošlice.

Ko god da bi došao u kuću bio bi poslužen na ovaj način. U gradskoj sredini, pa čak i u seoskim krajevima, ovaj običaj nam je postao dalek i stran, ali je slatko ostalo.

Kupovno slatko od dunja može da se nabavi u pojedinim prodavnicama, sa cenama koje variraju od proizvođača i gramaže.

Prilikom odabira kupovnih artikala vodite računa o sastavu i eventualnom prisustvu konzervansa. Najbolja varijanta je ipak da slatko od dunja  i druge slične prezervative od voća sami pripremate kod kuće.

Slatko od dunja, kao i drugih voćki, može da se pripremi na više načina.

Tradicionalni starinski recept se može prilagođavati prema potrebama ukućana i može se sa njim eksperimentisati, no, ništa ne može da zameni dobro staro bakino slatko od dunja, iz vremena kada su se mirisni plodovi čuvali na ormanima, podsećajući, tokom hladnih zimskih meseci na neke divne, sunčane krajeve.

Priprema slatka od dunja nije mnogo zahtevna, a sve što je potrebno su lepi, zreli, žuti plodovi dunje, šećer, limun i voda.

Slatko se tradicionalno priprema sa listom rozetle, a može se pripremati i sa orasima. U nastavku sledi nekoliko recepata za pripremu domaćeg slatka od dunja, uključujući i prilagođenu varijantu bez upotrebe šećera.

Starinski recept za slatko od dunja

Starinski recept za slatko od dunja dobro je poznat u seoskim domaćinstvima širom naših krajeva, ali ga mnogi pripremaju i u gradu, održavajući tako tradiciju staru mnogo vremena.

Na osnovu ovog klasičnog recepta izvedeni su i ostali recepti i varijante. Priprema slatka nije komplikovana, mada su same dunje nezgodne obradu. Za ovaj recept potrebni su vam sledeći sastojci.

  • 2 kg dunja
  • 25 kg šećera
  • 400 ml vode
  • 1 limun
  • Nekoliko listova rozetle

Dunje je potrebno očistiti i oprati, a potom oljuštiti i iseckati na kockice. Kvrgavi, nepravilni plodovi dunja nisu baš najpogodniji za ljuštenje, samo meso je veoma tvrdo, pa tako u nekim domaćinstvima čitave plodove najpre blago prokuvaju; na taj način će dunje malo smekšati, a koru će biti lakše odstraniti. Potrebno ih je krčkati ne više od oko pet minuta.

U vodu možete nacediti malo limunovog soka, kako meso dunje ne bi oksidiralo; one lako i brzo menjaju boju.

Pošto ste na ovaj način obradili plodove, možete ih izvaditi, pustiti da se malo ohlade, oljuštiti i seckati na kockice. Prilikom seckanja, odstranite tvrdu sredinu i koštice. Dunje iseckane na kockice spremne su za kuvanje.

U veliku šerpu u kojoj ćete kuvati slatko sipajte datu količinu šećera i dodajte vodu; šećer je potrebno ušpinovati.

Kuvajte dok ne poprimi staklastu medenu boju i strukturu, pa onda dodajte seckane dunje. Sve ovo treba kuvati dok voće ne omekša i ne upije sav šećer, odnosno dok se smesa ne sjedini.

Pred sam kraj kuvanja dodajte limun isečen na kolutove. Treba voditi računa da se sa površine stalno uklanja pena koja se formira u procesu kuvanja.

Pošto ste završili kuvanje, šerpu sklonite sa vatre, pustite da se slatko prohladi, pa ga prekrijte čistom krpom. Ohlađeno slatko naspite u prethodno pripremljene staklene sterilisane tegle.

Limun ne treba da vadite, a u svako slatko možete da dodate list rozetle; na taj način će aroma slatka dobiti baš onu pravu, starinsku notu.

Tegle treba čvrsto zavrnuti, pa ih okrenuti naopako. Na ovaj način se stvara vakum. Okrenute tegle treba tako da odstoje preko noći. Sledećeg dana, vaše slatko od dunja je spremno za zimnicu.

Brzo slatko od rendanih dunja

Slatko od rendanih dunja je jednako ukusno, brže se priprema, a ima posebnu strukturu, blažu i sjedinjeniju od standardnog slatka od seckanih dunja.

Ako vam ova varijanta zvuči primamljivije ili je više volite, a uz to biste rado ubrzali proces pripreme slatka, ova verzija recept je idealan predlog. Sastojci su neznatno različiti, a evo šta vam je potrebno.

  • 5 kg dunja
  • 750 gr šećera
  • 200 ml vode
  • 1 limun
  • 4 karanfilića
  • 1 štapić vanile

Kao i u prethodnom receptu, plodove dunja dobro operite, zatim oljuštite i izvadite tvrdu sredinu i koštice. Dunje ne morate prokuvavati.

Prilikom rendanja, nacedite malo soka od limuna pošto izrendate jedan plod, iz istog razloga kao i u klasičnom receptu; oljuštene, dunje brzo oksidiraju i tamne. Tako obradite sve dunje.

Dok rendate dunje, u šerpu za pripremu slatka naspite šećer, vodu, dodajte karanfilić i vanilin štapić, sve ovo izmešajte i pustite da se krčka na umerenoj vatri dok se sastojci ne otope i sjedine, tako da se dobije čist, proziran sirup. Izrendane dunje sa limunom (takođe možete da dodate kolutove), sipajte u ovu smesu.

Nije potrebno da mešate sastojke. Rendane dunje će se u tom slučaju raspasti i nećete dobiti željeni rezultat.

Dovoljno je da lagano prodrmate šerpu tokom kuvanja, da se voće ne bi zalepilo. Ovako kuvajte oko dvadeset minuta. Gotovo slatko ne treba sasvim ohladiti pre sipanja u pripremljene sterilisane tegle.

Pošto su dunje rendane, struktura slatka će imati blago želatinasti oblik, pa ukoliko ga ostavite da se sasvim ohladi, neće biti lako pretočiti ga u tegle.

Dakle, još toplo slatko naspite u tegle, takođe ih dobro zatvorite i ostavite naopako preko noći, kako bi se same vakumirale. Vaše brzo slatko od rendanih dunja je gotovo i možete ga skladištiti.

Slatko od dunja sa orasima

Još jedan tradicionalni jesenji plod, orah je veoma omiljen u našim krajevima. Orah je izuzetno hranljiv orašasti plod kom se pripisuju mnoga blagotvorna dejstva.

Pre svega, izuzetan je za zdravlje mozga i nervni sistem, bogat prirodnim masnoćama, izuzetan izvor energije i jedna od najzdravijih ’grickalica’.

Orasi se koriste u mnogim narodnim receptima za zimnicu i u pripremi tradicionalnih poslastica, kolača i raznih drugih tipova dezerta.

Orah se koristi u pripremi testa za kolače, u pripremi slavskog žita, raznih orijentalnih poslastica, poput ratluka i baklava, za pripremanje alkoholnih napitaka, ali i kao poseban dodatak u pripremi slatka od dunja, sa kojima se izuzetno dobro slaže.

Slatko od dunja sa orasima ima bogatiji ukus, već hranljivu vrednost i ’krckavu’ strukturu.

Recept je skoro identičan prethodno navedenim – orasi mogu da se dodaju i u slatko od seckanih i od rendanih dunja. Ono što je važno jeste da orahe dodate tek na samom završetku kuvanja.

Ovako će orasi zadržati svoju prirodnu strukturu, a tokom stajanja će blago omekšati i upiti samo slatko. Sastojke treba odmeriti na sledeći način.

  • 1 kg dunja
  • 25 kg šećera
  • 200 ml vode
  • 1 limun
  • 100 gr oraha

Dakle, slatko se kuva na identičan način kao u prethodno opisanim receptima. Orasi mogu da se dodaju usitnjeni ili cela jezgra.

Ukoliko odlučite da ih usitnite, vodite računa da ih ne sameljete do praha, ako prilikom obrade koristite secko. Možete ih usitniti ručno. Pre nego što sklonite šerpu sa ringle, dodajte usitnjene orahe i samo blago pomešajte da se rasporede.

Ako odlučite da stavite čitava jezgra, neka odnos bude oko 5 oraha po jednoj tegli; orah ima veoma jak ukus i aromu, te može da potisne sam ukus slatka, ukoliko stavite previše oraha.

Naravno, možete da stavite i manje ili više oraha, po želji i ukusu. Usitnjeni orasi se možda bolje slažu sa slatkim od rendanih dunja, a jezgra sa seckanim.

Slatko od dunja i jabuka

Dunje se mogu kombinovati i sa drugim srodnim voćem, najčešća varijanta je slatko od dunja i jabuka.

Ovako pripremljeno slatko će imati posebnu aromu i ukus, a može se pripremati i sa orasima. Važno je da za pripremu slatka odaberete lepe, zrele i sočne plodove dunja i jabuka.

Za pripremu ove varijante domaćeg slatka potrebni su sledeći sastojci.

  • 1 kg dunja
  • 500 gr jabuka
  • 350 ml vode
  • 750 gr šećera
  • 2 kesice vanilin šećera

Jabuke treba da budu čvrste i krupne, slatke ili kiselije, po ukusu i želji. Plodove za slatko operite, oljuštite, očistite sredine i odstranite koštice, pa ih iseckajte na kockice. Šećer kuvajte sa vodom, dok se ne pretvori u fini proziran sirup.

Krčkajte dok ne provri, a onda još petnaestak minuta na slabijoj vatri, da se dobije medna, gusta struktura.

Dodajte seckano voće i kuvajte na umerenoj vatri; potrebno je povremeno ukloniti penu sa površine.

Mešavinu možete lagano mešati ili samo prodrmati šerpu, da se voće ne raspadne. Imajte na umu da su jabuke mekše i osetljivije od dunja. Slatko je gotovo za oko 30 minuta kuvanja; voće treba da smekša, a sama smesa gušća.

Gotovo slatko sipajte u sterilisane staklene tegle i postupajte sa njima kao u prethodnim receptima. Gotovo slatko je spremno za skladištenje i konzumaciju po želji.

Ukoliko želite, ovu varijantu možete pripremiti i sa dodavanjem oraha, kao u prethodno opisanom receptu. Orasi će dodatno obogatiti ukus i dati posebnu strukturu.

Slatko od dunja bez šećera

Tradicionalni recept za pripremu slatka od dunja i domaćeg slatka uopšte podrazumeva upotrebu velike količine šećera, no, ukoliko imate zdravstvenih problema u vezi sa održavanjem šećera, ovakve poslastice nisu najbolja preporuka.

Međutim, slatko od dunja je moguće pripremiti i na modifikovan način, bez upotrebe šećera.

Treba naglasiti da samo voće obiluje prirodnim šećerima, koji se razlikuju od prerađenog, rafinisanog belog šećera, te svakako treba biti obazriv i prilikom konzumiranja svežeg, a posebno sušenog voća u kome je sav voćni šećer koncentrisaniji.

U ovom receptu nećemo koristiti običan beli šećer, već izuzetnu prirodnu zamenu za isti. U pitanju je javorov sirup.

Samo po sebi, slatko podrazumeva da bude – slatko. Kada se pripremi sa javorovim sirupom, slatko od dunja neće biti identičnog ukusa kao starinsko domaće slatko; javorov sirup ima svoj poseban ukus i aromu.

Možemo reći da je ovo alternativna verzija slatka od dunja bez rafinisanog šećera. Za pripremu je potrebno sledeće.

  • 4 ploda dunje
  • 200 ml vode
  • 1 štapić cimeta
  • 2 lista lovora
  • 1 limun (sok)
  • 250 ml javorovog sirupa

Ovaj recept se od osnovnog razlikuje i po samom načinu termičke obrade voća. Dunje, naravno, najpre treba dobro oprati, očistiti, oljuštiti, izvaditi im sredinu i semenke.

Dunje iseckajte na kockice, a u međuvremenu uključite rernu (180 stepeni). Ovaj recept bismo mogli nazvati i slatkim od pečenih dunja sa javorovim sirupom.

Seckane dunje, vodu, sok od jednog limuna, lovor i cimet stavite u vatrostalnu posudu za pečenje i naspite preko javorov sirup, pa sve lagano izmešajte.

Posudu za pečenje pokrijte folijom i stavite u rernu; potrebno je oko 90 minuta da se slatko napravi. Pošto ste završili pečenje, izvadite posudu, pustite da se slatko prohladi i naspite u tegle.

Related Posts