Domaće slatko od jagoda – recept

Slatko je voćna poslastica popularna u Srbiji i zemljama Balkana, koja se sastoji od prepoznatljivih, obično celih komada voća pomešanih u veoma gust sirup.

U slatkom moglo bi se koristiti razno voće kao što su smokve, grožđe, dunje, šljive, trešnje, maline, jagode, kupine, skoro svako voće koje vam padne na pamet. Gusti šećerni sirupi su često začinjeni limunom, vanilijom ili cimetom.

Srpsko slatko se doslovno prevodi kao slatko. Slatko je tradicionalni znak gostoprimstva koje domaćin tradicionalno pruža kao toplu dobrodošlicu svojim gostima. Slatko se najbolje servira u malim staklenim činijama i tradicionalno gost uzima i uživa samo po kašičicu slatka – Da mu život bude slađi.

Nekome od počasnih gostiju moglo bi se ponuditi i dva puta, iako svaki gost može zatražiti još jednu kašičicu, da pohvali domaćina. Za drugo probanje je običaj da se koristi druga kašika. Tražiti treći put, ako se ne ponudi, smatra se nedoličnim ponašanjem, iako se obično odobrava.

Čaša vode obično prati staklenu činiju slatkog i obično se služi uz kafu i našu čuvenu rakiju (šljivovicu ako smem – pročitajte članak ovde).

Slatko je veoma blizak slatkiš grčkim slatkišima na kašiku, a veoma slična poslastica može se naći i u Bugarskoj.

Ova ukusna poslastica je običaj u Bosni, Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. U Dalmaciji se može naći vrlo „neobično“ slatko od maslina.

Gde god da putujete ovim krajem, naići ćete na srdačnog domaćina, koji će vam za dobrodošlicu ponuditi kašičicu slatkog i čašicu rakije.

Jagoda kao simbol i kroz istoriju

Jagode (fragaria) je biljka iz porodice jagodičastog voća, sa desetak osnovnih vrsta,od kojih su sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu,a samo jedna u Čileu. Šumske jagode su divlje voće euroazijskog porijekla.

U petnaestom veku stvorene su prve sorte u Severnoj Americi i Čileu. U Evropu su prenesene su sedamnaestom i osamnaestom veku.

Danas je poznato više od četiri stotine sorti. Najveće bogastvo hranljivih tvari nalazi se u šumskim jagodama. Proizvedene sorte imaju više od deset posto vode, dok šumske imaju deset posto vode manje a isto toliko više hranjivim materija.

Latinski naziv za jagodu (fragarija vesca) divlje jagode. Ime je od latinske riječi grafare kao ugodna aroma.

Osim lijepog mirisa i izgleda sadrže čitav niz nutritijenata koji blagotvorno djeluju na zdravlje čoveka. Dolaskom toplijih danajavljaju se jagode koje spadaju u jagodičasto voće .Kada govorimo o jagodama one u svom sastavu imaju najviše vlakana, jednostavne šećere. Zbog toga je povoljno da ih koriste dijabetičari.

Po sadržaju nutritijenata prava je riznica antioksidanata i vitamina C.Gajenje jagode prije trideset godina nije baš bilo razvijeno kao danas.

Šumska jagoda je samonikla biljkakoja raste po šumama ,livadama,proplancima. Višegodišnja je biljka sa trodjelnim listovimana dugim peteljkama,trodjelnim listovima isto na dugim peteljkama.

Listovi su pilasto nazubljenog ruba. Cvjetovi bijele boje. Plod je vrlo ukusna jagoda crvene boje. Cena ovog ukusnog voća je nešto visa u proleće, ali se zato snižava do juna.

Ljekovita je I bogata je fruktozom i vitaminom c, limunskom kiselinom, katehinski tanini, flavonidi. Ima mnogo lekovitih svojstava. Pored ploda lekoviti su i listovi i koren. Listovi se beru u maju i junu, plod u junu i julu. List i koren se bere u kasnu jesen i suše.

Čaj od listova odstranjuje kamenac i pesak iz mokračnih kanala i pročišćava krv. Leči lenja creva i hemeroide, bolesti gihta,upala zglobova. Plodovi sadrže željezo,,kalcij,natrij,vitamin C.

Sveži plod jagode koristi se za jačanje organizma. Može se koristiti svježa,za pravljenje dzema,kompota, slatka i sokova.

Jagode, kao i ostalo bobičasto voće, bogate su vitaminima, mineralima, vlaknima i jedinjenjima sa antioksidativnim i antiinflamatornim svojstvima. Kao deo hranljive dijete, oni mogu pomoći u prevenciji različitih stanja.

Korisna svojstva jagoda

Jedno od zdravstvenih stanja kod kojih pomažu jagode je dijabetes tipa 2. Pouzdani izvor sugerišu da ovo voće smanjuje povećanje šećera u krvi nakon obroka kod nekih ljudi sa gojaznošću ili viškom kilograma.

Pored toga, sastojci u jagodama takođe mogu pomoći u zaštiti od srčanih bolesti, moždanog udara, raka, visokog krvnog pritiska i zatvora.

Nastavite da čitate da biste saznali više o nutritivnom sadržaju i zdravstvenim prednostima jagoda, zajedno sa načinima da ih dodate u ishranu.

Pouzdani izvor Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) izveštava da 1 šolja narezanih svežih jagoda ili 166 grama (g) sadrži sledeće hranljive materije:

kalorije: 53 kalorije

proteini: 1,11 g

ugljeni hidrati: 12,7 g

dijetetska vlakna: 3,30 g

kalcijum: 27 miligrama (mg)

gvožđe: 0,68 mg

magnezijum: 22 mg

fosfor: 40 mg

kalijum: 254 mg

vitamin C: 97,60 mg

folna kiselina: 40 mikrograma

vitamin A: 20 internacionalnih jedinica

Osim vitamina i minerala, jagode su bogate i fitokemikalijama, biljnim jedinjenjima koja podstiču zdravlje.

To uključuje elaginsku kiselinu i razne flavonoide, kao što su antocijanini, kvercetin, kempferol i katehin, prema starijoj bazi podataka USDA iz 2011. Hranljive materije u jagodama pomažu u odbrani tela od dole navedenih stanja.

Bolesti srca

Jagode mogu pomoći u zaštiti od srčanih bolesti zbog sadržaja antocijanina i kvercetina. Studija iz 2019. godine navodi da antocijanin ima veze sa manjim rizikom od srčanog udara. Pored toga, kvercetin ima antiinflamatorna svojstva za koja se čini da smanjuju rizik od ateroskleroze, prema istraživanju iz 2016. godine.

Kalijum u jagodama takođe podržava zdravlje srca. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da postoji inverzna veza između potrošnje kalijuma i rizika od srčanih oboljenja.

Moždani udar

Analiza iz 2016. godine ispitala je 11 kliničkih ispitivanja kako bi procenila povezanost između unosa flavonoida ishranom i moždanog udara. Utvrđeno je da konzumiranje ovih jedinjenja može imati inverznu vezu sa verovatnoćom stanja.

Nakon prilagođavanja rezultata za kardiovaskularne faktore rizika, autori su zaključili da ishrana bogata flavonoidima može umereno smanjiti rizik od moždanog udara.

Rak

Hranljiva jedinjenja u jagodama i drugim bobicama mogu pomoći u zaštiti od određenih karcinoma, prema studiji iz 2016.

Oni su prvenstveno korisni u prevenciji raka gastrointestinalnog trakta i raka dojke, ali u manjoj meri mogu pomoći u prevenciji raka pluća, prostate, jetre i pankreasa.

Međutim, važno je napomenuti da su citirane studije bile studije na životinjama, koje nisu posebno gledale na jagode, već na bobičasto voće uopšte.

Umesto da identifikuju jedno jedinjenje odgovorno za ovu zaštitu, autori su spekulisali da korist verovatno potiče od kombinovanog dejstva svih jedinjenja u jagodama koje rade zajedno.

U zaključku, konzumiranje jagoda može pružiti određenu zaštitu od raka usne šupljine, dojke, pluća i jednjaka, ali je potrebno više istraživanja.

Visok krvni pritisak

Kalijum u jagodama bi mogao da ponudi neku korist ljudima sa visokim krvnim pritiskom.

To je zbog načina na koji supstanca pomaže u neutralisanju negativnih efekata natrijuma u ​​telu, izveštava istraživanje iz 2018.

Autori su otkrili da povećanje unosa hrane bogate kalijumom može smanjiti krvni pritisak, što pomaže u sprečavanju srčanih i moždanih udara.

Zatvor

Konzumiranje hrane bogate vlaknima, kao što su jagode, pomaže u održavanju redovnog pražnjenja creva. Vlakna podstiču kretanje stolice kroz crevni trakt, što pomaže u sprečavanju zatvora.

Stručnjaci takođe savetuju povećanje unosa vode kako bi se unapredila redovnost.

Iako je važno piti puno tečnosti, jesti hranu koja sadrži vodu, kao što je voće, takođe je korisna, jer voće sadrži 80–90% vode.

Slatko od jagoda – Recept

Postoje mnoge varijante tradicionalnog slatkog i gustog voćnog proizvoda, od kojih je samo najpoznatija marmelada. Ima pekmeza, komfiture, povidla, želea, a ima i slatkog.

Ovaj drugi je srpski specijalitet, koji se koristi i u bugarskoj, grčkoj i jevrejskoj kuhinji.

To znači bukvalno „slatko“ i tradicionalno se služi na malom tanjiru, sa kašikom i čašom vode. Takav je obično bio prvi deo ceremonije dovođenja gostiju. Konzistencija slatkog čini ga savršenim i za mešanje sa jogurtom, muslijem i čajem (ruska tradicija) ili za prelivanje sladoledom.

Razlika u odnosu na mnoge druge komfiture proizvode je proces pripreme: šećer se kuva u sirup, na kraju se dodaje celo voće ili seckano voće.

Najpopularnije voće koje se koristi za slatko u Srbiji su jagode, šljive, dunje, višnje, smokve, borovnice i kupine. To su uglavnom uobičajeni ukusi, sa izuzetkom šumskih jagoda i dunje, kojima želim da obratim više pažnje.

Ljubav prema šumskim jagodama je beskrajna, a tim više što su retkost – ne kultivisane, uvek lokalno i sezonski konzumirane, jedva poznate u mnogim evropskim zemljama, da ne govorimo u inostranstvu. Ko ne poznaje zavodljiv miris svežih jagoda?

Istina, one iz supermarketa retko mirišu, ali one iz naših bašta ili farmerskih pijaca mirišu! Zatim zamislite isto voće – samo manje, sa koncentrisanim šećerima i aromama, koje raste u polusenci šuma, posebno u planinama.

Ovo je za mene miris iz detinjstva, a ukus bolje, prirodnije i mirisnije jagode – divlje! Slatko je jedan od retkih proizvoda koji omogućavaju uživanje u ovim zadovoljstvima i van sezone, i to u krajevima gde nikada nećete naći jagode.

Druga priča je dunja, koja je skoro nestala iz modernih poljskih i nemačkih kuhinja, ali ima svoju staru poziciju na trpezama u Srbiji, Italiji ili Španiji.

U poslednje dve zemlje se proizvodi cotognata (italijanski) ili dulce/carne de membrillo (španski), koji su u osnovi isti i mogu se opisati kao veoma gust žele, koji se divno kombinuje sa sirom, kroasanima, tostiranim hlebom, ili jednostavno bez ičega drugog – servirano na japanski minimalistički način, u kriškama na belim pravougaonim tanjirima.

Slatko od jagode zahteva samo 2 sastojka: sveže jagode i velike količine šećera. Recept koji ću sa vama podeliti u nastavku je staromodan način pravljenja slatkog koji se pravi kroz decenije.

Moderne verzije ovoga ponekad zahtevaju da se doda sok od limuna, ali to je več na vama. Sa limunom dobijete nešto drugačiju aromu, tako da ako volite limun, slobodno ga dodajte.

Napomena o ovom receptu: Jagode i šećer moraju da stoje u loncu koji ćete koristiti preko noći ili najmanje 8 sati. Tako ćete sebi olakšati pripremu ovog recepta.

Ovo je recept za slatko bez konzervansa, tako da je super zdravo.

Sastojci:

  • 2 kg svežih malih jagoda (veoma dobro opranih)
  • 1,5 kg granuliranog šećera

Takođe će vam trebati:

  • 4 staklene tegle od jedne litre sa poklopcima

Priprema:

Noć pre kuvanja (ili najmanje 8 sati pre): Uklonite vrhove/listove jagoda oštrim nožem i dobro operite jagode u hladnoj vodi.

U širokom loncu stavite slojeve jagoda i šećera dok ne potrošite oba sastojka. Počnite sa jagodama, pa šećerom, i tako naizmenično.

Pokrijte plastičnom folijom i ostavite da odstoji 8 sati (na vašoj radnoj površini je u redu). Ovo se radi kako bi jagode imale vremena da puste sok i rastvore šećer.

Kada istekne 8 sati, primetićete da se šećer rastvorio i da će biti puno soka od jagoda. Prebacite lonac na šporet i počnite da kuvate jagode na srednje niskoj vatri, nepokrivene.

Kada jagode i šećer počnu da ključaju, primetićete da se pena diže do vrha. Koristite kašiku da uklonite penu i odbacite je. Nemojte mešati smešu, već protresite lonac pomoću jedne drške da biste pomerali voće. Ovo sprečava da se voće raspadne.

Nastavite sa kuvanjem i povremeno uklanjajući penu dok se ne postigne treća faza kuvanja.

Kada je slatko potpuno kuvano (pogledajte treću fazu ispod), sklonite sa vatre i ostavite da se ohladi 5 minuta. Nakon 5 minuta pokrijte lonac vlažnom kuhinjskom krpom. Ostavite da se potpuno ohladi.

Dok se slatko hladi, operite staklene tegle i poklopce, ali ih nemojte sušiti. Umesto toga, stavite vlažne tegle licem nagore i poklopcima na pleh za kolače. Stavite lim za kolačiće u rernu na 100 C na 10 minuta.

Ovaj proces steriliše tegle kako bi se sprečilo da bilo koje bakterije na tegli pokvare slatko.

Posle 10 minuta, vrlo pažljivo izvadite pleh sa teglama i poklopcima iz rerne i ostavite da se potpuno ohladi. Kada se ohladi, slatko prebacite u tegle. Čuvajte slatko na hladnom i suvom mestu do 1 godine.

Nekoliko bonus recepata od jagoda

Jagoda ima veliku nutritivnu vrijednost.Veliki značaj ima na zdravlje čovjeka.Zbog toga se mnogo koristi za pravljenje raznih proizvoda.

Proizvodi su razni dzemovi, sokovi, likeri, slatko, kompoti, u pravljenju kolača kao dekoracija itd. Najzdraviji je dzem bez šećera, a evo kako se pravi:

  • 1 kg jagoda
  • 3 supene kašike soka od limuna
  • Malo korice limuna
  • 3 kašike supene meda

Sve sjediniti i kuhati do određene gustine. Pakovati u male tegle, kada se otvori da ne stoji dugo, radi kvarenja.

Liker od jagode, potrebno je, da jagoda ne bude prezrela, čak da bude malo zelena. Berba počinje krajem maja i početkom juna.

Preporučuje se branje kada je suho vrijeme. Branje treba vršiti u plitke sudove, zbog oštećenja ploda.

Beru se sa peteljkom i čuvaju na temperaturi od minus 5 do 8 stepeni celzijusa. Rok im je duži i mogu se koristiti do 30 dana. Ne treba kupovati oštećene plodove, kratko traju.

  • 0,5kg jagoda
  • 0,5l vode
  • 0,5l domaće rakije
  • 0,5kg šećera

Jagode oprati, iseckati staviti u veću teglu. Slaže se red jagoda, red šećera, na kraju dodati rakiju. Ostaviti na sunčanom mjestu i ponekad promućkati sastav u posudi. To treba da odstoji 30 dana.

Kao i dzem moze se praviti sa medom, bez dodatka šećera.

  • 0,5 kg jagoda
  • 0,5 l rakije
  • malo mente
  • 4 supene kašike meda

Likeri se kasnije čuvaju na tamnom mjestu, podrum koji je dobro rashladan. Najviše se koriste u svežem stanju. Tradicionalno se koriste za pravljenje dzemova, pekmeza, likera, kompota, vina, sladoleda itd.

Vino od jagode se retko pravi, ne može se kupiti u prodavnici, a može se napraviti u kućnoj radinosti. Vino od jagode obično piju žene, prilično je lagano i dobrog ukusa.

Blag ukus vina od jagode se pije u društvu jer je pijenje vina od jagode nešto posebno. Vino od jagoda može se praviti, konzumirati, a ne može se porediti sa vinom od groždja.

  • 1kg jagoda
  • 1l vode
  • 2 šoljice šećera
  • nekoliko listica koprive

Šećer se otopi u vodi i pomeša sa jagodama. Stavlja se u staklene flaše ili u drvenu burad i ostavlja se da fermentiše. Puni se dve trećine flaše radi fermentacije.

Potrebno je da odstoji od 20 do 40 dana. Nakon četiri sedmice cedi se i ostavlja u podrume. Nakon mesec dana se može konzumirati. Najbolji zamene džem, a recept je sledeći;

  • 1kg jagoda
  • 400 gr šećera

Uveče očistite jagode, operite, i redate u posudu. Red jagoda, red šećera i ostaviti da prenoći. Ujutro kuhati do željene gustine.Kada ukuha, sipati u tople tegle i ostaviti u podrum.

Kompot od jagoda može se praviti. U staklenu teglu poredati jagode i dodati jednu kašiku šećera, napuniti teglu vode tako da se potope jagode.

Pasterizaciju mozete uraditi u mašini za pranje sudova samo ne stavljati deterdzent. Staviti na 90 stepeni. Nakon pranja i sipanja kompot staviti u podrum. Rok upotrebe dve godine.

  • 1 kg jagoda
  • 1 celi limun
  • Šećer po ukusu

Zaključak

Jagode su oličenje proleća I leta koje se približava. Sočne, slatke i primamljive, leže na kolačima, šuškaju se pod planinama belog krema i ukrašavaju kolače, činije od jogurta i voćne salate.

Može se sumnjati da li je u kamenom dobu potrošnja jagoda bila tolika, ali je izvesno da su crveni plodovi već bili dobrodošli kao poslastica kod prvih ljudi pre oko pet hiljada godina.

Poznato je da su jagode osetljive, ali je velika radost u tome da sami posadite primamljive bobice. Ako pratite naša uputstva za negu, moći ćete to lako da uradite.

Ko zna, možda ćete uskoro sami pokriti svoje godišnje potrebe?

Sezona jagoda traje od maja do jula. Tako da čim nastupi proleće i leto, požurite i iskoristite ovo ukusno voće za najlepše poslastice.

Nadam se da ćete uživati u receptima koje smo podelili, a pogotovo u receptu za čuveno slatko od jagoda.

Jagode su veoma hranljiva i korisna namirnica, tako da svakako probajte ove recepte i podelite ovaj članak sa dragim ljudima.

Related Posts